Putin drastično pojačao mjere vlastite sigurnosti. Što se to događa u Rusiji?

Bez obzira na ova nagađanja, Kremlj je drastično pojačao sigurnosne mjere oko predsjednika Vladimira Putina zbog mogućnosti atentata i državnog udara. Ovu informaciju europske obavještajne službe objavio je ruski istraživački portal Important Stories, kao i CNN te Financial Times.

Neki analitičari smatraju da je takav scenarij uvijek moguć u Rusiji, postoje bezbrojni primjeri zavjera protiv vladara iz povijesti te zemlje. Uz to postoje uspješne ukrajinske obavještajne operacije unutar i izvan Rusije. Drugi upozoravaju da se o pripremama za zavjeru ne izvještava u medijima: to bi lako mogla biti Putinova dvostruka igra i razlog za još jednu čistku unutar ruske elite, a za to postoje bezbrojni primjeri iz povijesti te zemlje, piše Deutsche Welle.

Ono oko čega se svi slažu jest da je Putin zabrinut za vlastitu sigurnost. Rastu i napetosti unutar elite, dijelom zbog ekonomskih problema i pritiska sigurnosnih službi na tehnokrate.

Koja je Šojguova uloga?

Obavještajno izvješće posebno spominje Sergeja Šojgua, bivšeg ruskog ministra za izvanredne situacije i obranu te sadašnjeg tajnika ruskog Vijeća sigurnosti, kao "potencijalni destabilizirajući faktor".

Njegov utjecaj nesumnjivo opada, ali i dalje bi mogao predstavljati potencijalni rizik za Putinov režim, prema Romanu Aninu iz Important Stories, neovisnom ruskom istraživačkom mediju sa sjedištem u Rigi. On primjećuje "sve veće napetosti među sigurnosnim službama" u Rusiji, kao i "sukobe klanova". Vladar u Rusiji tradicionalno provodi politiku "zavadi pa vladaj", ali Putinova uloga kao posrednika trenutno je znatno slabija.

"Godinama je Šojgu bio vođa iznimno moćnog klana. Kao ministar obrane i šef Ministarstva za izvanredne situacije, uspio je okupiti veliki broj ljudi pod svojim zapovjedništvom i uvući ih u mrežu korupcije. To je u osnovi nešto poput mafijaške omerte", objašnjava Anin za DW.

U zatvoru jedan za drugim

Šojgu i Putin su stari osobni prijatelji, zajedno su provodili praznike, postoje fotografije na kojima zajedno pecaju i beru gljive. Putin je prvo imenovao svog prijatelja za ministra za izvanredne situacije. Tu je dužnost obnašao 12 godina, a 2012. Putin je ovog građevinskog inženjera bez vojne karijere imenovao ministrom obrane. No, usred rata protiv Ukrajine, Putin ga je 2024. smijenio i na njegovo mjesto imenovao Andreja Belousova.

Prvo tumačenje ove smjene bilo je kronični vojni neuspjeh kampanje protiv Ukrajine, ali očito je bilo više razloga. Jer je niz njegovih zamjenika već u zatvoru, pa se Šojgu mora bojati da bi ga mogla zadesiti ista sudbina, kaže Anin. Progon suradnika se nastavlja.

U ožujku je bivši zamjenik ministra obrane Ruslan Talikov uhićen i optužen za "osnivanje kriminalne organizacije" koja je bila kriva za pronevjeru novca iz proračuna u razdoblju od 2017. do 2024., a optuženi su i za korupciju. Timur Ivanov, uhićen 2024., osuđen je na 13 godina zatvora u sličnom postupku. Pavel Popov 19 godina. Kazneni postupak protiv Dmitrija Bulgakova, također bivšeg zamjenika Šojgua, još uvijek je u tijeku.

Ni Putin nije siguran

Odavno je potpuno nemoguće da itko priđe Putinu naoružan, ali Putin i dalje ne može biti potpuno siguran od mogućeg atentata, na primjer bespilotnom letjelicom. Ovog travnja anonimni ruski kanal na Telegram mreži VČK-OGPU izvijestio je da Kremlj strahuje od moguće prijetnje povezane s unutarnjim događajima.

Spominju se i mogući napadi dronovima iz same Moskve, a ne iz daljine. Veliki problem je tradicionalna vojna parada na Crvenom trgu povodom Dana pobjede. Ruske službe savjetovale su da se potpuno otkaže, a i Putin je bio sklon toj odluci. Na kraju će se održati, ali u puno manjem opsegu.

I tako se u Moskvi pojačavaju sigurnosne mjere: komunikacijske veze su poremećene u nekoliko okruga, u središtu grada raspoređuju se mobilni sustavi za elektroničko ratovanje, a u samom Kremlju još je stroži nadzor. Politologinja Ekaterina Šulman na društvenim mrežama tvrdi da je ova manja parada posljedica straha od atentata, te ukazuje na to da je Putin smanjio broj javnih nastupa: "Ako je sigurnost apsolutni prioritet, najsigurnije je uopće se nigdje ne pojavljivati."

U intervjuu za DW, politolog Abbas Galjamov prisjeća se niza uspješnih atentata na ruske generale, pripisanih Ukrajincima, tako da se ni Putin više ne može osjećati sigurno: "Za Putina je sigurnost važnija od imidža."

Klanovi čekaju, ali Šojgu je slab

Galjamov napominje da rastu sukobi unutar ruskih sigurnosnih službi i raznih klanova na vrhu Rusije, očito neki klanovi djeluju sve samostalnije i više ih nema toliki utjecaj i posredovanje Kremlja. Po njegovom mišljenju, elite trenutno izbjegavaju otvoreni sukob i radije čekaju da se razvoj događaja prilagodi promijenjenim okolnostima.

No, skeptičan je prema Šojguovoj ulozi. Smatra ga oslabljenom osobom bez potrebnih resursa i podrške. Ekaterina Shulman također napominje da ono što Financial Times i CNN izvještavaju nije neka vrsta "zavjere koju predvodi Šojgu".

Britanski politolog i stručnjak za Rusiju Mark Galeotti ima potpuno drugačije mišljenje: on ocjenjuje izvješća o navodnoj zavjeri protiv Putina kao "svjesnu dezinformaciju". Po njegovom mišljenju, ona ne odražavaju stvarnu prijetnju.

U komentaru za britanski tjednik The Spectator, on se osvrće na "iznenadni val informacija" koji "sumnjivo podsjeća na psihološku operaciju". Njihov je cilj, kaže, "poticanje paranoje unutar ruske elite", a ne ponuda "ozbiljne procjene". Prema Galeottiju, Sergeju Šojguu nedostaje autoriteta i povjerenja unutar vrha da bi mogao izvesti državni udar.

Složena mreža utjecajnih skupina

Vladajuće elite nisu jedinstvena skupina sa zajedničkim interesima, objašnjava bivša zaposlenica ruske središnje banke Aleksandra Prokopenko na YouTube kanalu Carnegie Politika. To je razlog zašto do sada nije bilo ozbiljnih pokušaja puča. Iznimka je bila pobuna osnivača Wagnera, Jevgenija Prigožina, u lipnju 2023. godine.

Putinov sustav vlasti opisuje kao piramide izgrađene oko pojedinačnih pokrovitelja, povezane raspodjelom resursa i pristupom procesima donošenja odluka. U takvom modelu ne postoji zajednički koordinacijski centar, a time ni preduvjet za kolektivno djelovanje. Sve dok predstavnici tog sustava dobivaju više od Putina nego što bi mogli dobiti bez njega, nema poticaja za otvoreni sukob, zaključuje Prokopenko.

Ne isključuje se mogućnost promjene ako se resursi unutar sustava počnu smanjivati. Zbog rata i sankcija, taj "kolač" je već manji, a raspoređuje se u korist vojske i srodnih industrija. To povećava konkurenciju između utjecajnih skupina i potkopava stabilnost postojeće koalicije. Istovremeno, kaže Prokopenko, razne skupine unutar sustava pokušavaju skrenuti Putinovu pozornost na vlastite interese.

Ona to ne opisuje kao borbu za promjenu smjera politike, već prvenstveno kao borbu za pristup resursima i za mjesto u središtu donošenja odluka. Prema njezinim riječima, postojeća nejasnoća pravila odgovara Putinu jer dijeli elite, prisiljava ih da dokažu svoju odanost i podsjeća ih da imovinska prava u Rusiji ne ovise o zakonu, već o političkoj volji Kremlja.